Korištenjem ovih web stranica slažete se sa upotrebom kolačića (cookies).
Povratak na arhivu

Kalkovi u prevođenju: kada doslovni prijevod zvuči… previše doslovno

U svijetu prevođenja postoji mnogo zamki, a jedna od najzanimljivijih svakako su kalkovi. Oni često nastaju sasvim nenamjerno, kada pod utjecajem stranog jezika prevoditelj ili govornik prenese izraz „riječ po riječ“ pa rezultat zvuči neobično, neprirodno ili komično. Kalkovi su posebno česti pod utjecajem engleskog jezika, koji i dalje dominira poslovnom komunikacijom, marketingom, tehnologijom i […]

U svijetu prevođenja postoji mnogo zamki, a jedna od najzanimljivijih svakako su kalkovi. Oni često nastaju sasvim nenamjerno, kada pod utjecajem stranog jezika prevoditelj ili govornik prenese izraz „riječ po riječ“ pa rezultat zvuči neobično, neprirodno ili komično.

Kalkovi su posebno česti pod utjecajem engleskog jezika, koji i dalje dominira poslovnom komunikacijom, marketingom, tehnologijom i društvenim mrežama. Upravo zato vrijedi razumjeti što su kalkovi, kada mogu biti korisni i zašto ih profesionalni prevoditelji pažljivo izbjegavaju.

Što su kalkovi?

Kalk (ili prevedenica) nastaje kada se izraz iz jednog jezika doslovno prevede u drugi, pri čemu se zadržava struktura izvornog izraza.

Ponekad se takvi izrazi uspješno ukorijene u jeziku. Primjerice:

  • „neboder“ ← skyscraper
  • „tvrdi disk“ ← hard disk
  • „lančana reakcijachain reaction

No, mnogo češće kalkovi zvuče neprirodno ili odaju dojam lošeg prijevoda.

Zašto kalkovi nastaju?

Najčešći razlozi su:

  • snažan utjecaj izvornog jezika (u ovom slučaju engleskog);
  • prevođenje na brzinu, bez prilagodbe kontekstu;
  • prevođenje s pomoću automatiziranih softverskih alata bez naknadne provjere;
  • želja da se ostane “vjeran originalu“.

Zanimljivo je da neki kalkovi s vremenom postanu toliko uvriježeni da ih više ni ne doživljavamo kao strane utjecaje. No, tu vrebaju spomenute zamke. Uzmimo izraz “holy cow”, koji, ako se doslovno prevede na hrvatski, primatelja poruke zaista može navesti na krivi put. Taj bi izraz strukturom bio potpuno ekvivalentan hrvatskom izrazu “sveta krava”, no značenjem nije ni izdaleka sličan tom izrazu. Naime, engleski izraz holy cow koristi se za izražavanje iznenađenja (obično umjesto psovke). 1

Međutim, dobar prijevod ne prenosi samo riječi — on prenosi značenje, ton i prirodan način izražavanja.

Kada kalkovi postanu zabavni

Kalkovi su posebno zanimljivi kada doslovni prijevod potpuno promaši smisao. Evo nekoliko primjera koji redovito izazivaju osmijeh:

„It’s raining cats and dogs“

Doslovno:
Padaju mačke i psi.

Prirodno:
✔️ Pljušti kao iz kabla.

„Break a leg“

Doslovno:
Slomi nogu.

Pravo značenje:
✔️ Sretno!

Zamislite stranog glumca koji prije izlaska na pozornicu ozbiljno shvati tu uputu.

„Piece of cake“

Doslovno:
Komad torte.

Prirodno:
✔️ Mačji kašalj.
✔️ Prelagano.

„You’re pulling my leg“

Doslovno:
Povlačiš me za nogu.

Prirodno:
✔️ Zezaš me.
✔️ Šališ se sa mnom.

Jesu li kalkovi uvijek pogrešni?

Ne nužno.

Neki kalkovi obogaćuju jezik i s vremenom postanu potpuno prihvaćeni. Problem nastaje kada prijevod zvuči neprirodno, zbunjujuće ili narušava profesionalni dojam teksta.

U prijevodima poslovne komunikacije, marketinških i službenih dokumenata neprirodni kalkovi mogu ostaviti dojam nestručnosti, čak i ako je prijevod gramatički ispravan.

Kako profesionalni prevoditelji izbjegavaju kalkove?

Kvalitetan prevoditelj ne prevodi riječi izolirano. On razumije:

  • kontekst,
  • ciljnu publiku,
  • komunikacijski stil,
  • kulturne razlike i
  • prirodan ritam jezika.

Zato profesionalan prijevod zvuči kao da je izvorno napisan na ciljnom jeziku, a ne kao doslovna kopija izvornika.

Važnost kreativnosti i jezične osjetljivosti

Kalkovi su izvrstan podsjetnik da prevođenje nije mehaničko prenošenje riječi, nego kreativno i jezično osjetljivo oblikovanje poruke.

Ponekad nas mogu nasmijati, ponekad zbuniti, a ponekad se toliko udomaće da ih više ni ne primjećujemo. Za profesionalne prevoditelje zato je vrlo važno biti upoznat s načinom na koji ljudi oko njih stvarno govore i pišu.

  1. Prema Blašković, Marta, Zoonimski frazemi motivirani stereotipima u hrvatskome i engleskome jeziku, 2016. (diplomski rad), preuzeto s http://chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://repository.ffri.uniri.hr/object/ffri:402/FILE0 ↩︎