Korištenjem ovih web stranica slažete se sa upotrebom kolačića (cookies).
Povratak na arhivu

Zašto se nazivi filmova toliko razlikuju od originala – i je li to uvijek loš prijevod

Filmski naslovi često moraju biti puno više od vjernog prijevoda – moraju privući publiku, prenijeti pravi ton i funkcionirati na lokalnom tržištu. A upravo tu počinje zanimljiva granica između prevođenja i kreativne prilagodbe.

Gotovo svatko tko voli filmove ima barem jedan primjer hrvatskog naslova koji ga je nasmijao, zbunio ili naljutio. “Alien” je kod nas postao “Osmi putnik”, “Dear John” se pretvorio u “Sve što želim to si ti”, a romantična komedija “No Hard Feelings” u kina je stigla kao “Cura za sve”. Prije nego što prevoditelje proglasimo krivima, vrijedi pogledati zašto se to uopće događa.

Naslov nije obična rečenica – on je marketinški alat

Naziv filma nije samo prijevod, nego dio marketinške strategije distributera. Cilj mu je privući publiku određenog tržišta, najaviti žanr i probuditi znatiželju – često i prije nego što gledatelj vidi plakat ili trailer. Zato prevoditelji i distributeri ponekad svjesno biraju naslov koji nema doslovnu vezu s originalom, ali bolje “prodaje” film lokalnoj publici.

Kad prilagodba ima smisla

Film “Cloudy with a Chance of Meatballs” u Izraelu je lokalno prilagođen tako da su ćufte zamijenjene hranom bližom tamošnjoj publici – falafelom.  Prema tvrtki za odnose s javnošću koja zastupa studije u Izraelu, „mesne kuglice“ (meatballs) nisu nešto što su Izraelci lako prepoznaju, dok je falafel poznata i popularna jela u njihovoj kuhinji. Slično, mnogi hrvatski naslovi pokušavaju gledatelju odmah dati naznaku radnje ili žanra, čak i kad zvuče vrlo drukčije od originala.

Kad prilagodba pretjera

S druge strane, postoje i naslovi koji izgube svaku poveznicu s originalnim filmom. “Breaking Bad” je u dijelu regije poznat pod naslovom koji nema nikakve veze s doslovnim značenjem izraza niti s tonom serije, dok se u pojedinim zemljama poznati romantični naslovi sustavno pretvaraju u fraze poput “nešto za ljubav”, bez obzira na to koliko originalni naslov zapravo govori drukčiju priču. Ovakvi primjeri često nastaju kad se prijevod prepusti niskom budžetu, brzini ili osobi bez dovoljno konteksta o filmu.

Zašto se to i danas događa

Naslov filma često se prevodi odvojeno od samog filma i prije nego što prevoditelj uopće ima priliku pogledati cijelo djelo, pod pritiskom rokova i uz odluke koje uključuju marketinški i prodajni sektor, ne samo jezični. Zato konačna odluka o naslovu rijetko leži isključivo na prevoditelju.

Pouka za marketing izvan filmske industrije

Ova ista dinamika vrijedi i za nazive proizvoda, kampanja i slogana u bilo kojoj industriji: doslovan prijevod naslova ili poruke ne jamči da će publika reagirati na isti način kao izvorna. Uspješan naziv, baš kao i uspješan slogan, mora zvučati prirodno, izazvati željenu asocijaciju i uklopiti se u očekivanja lokalnog tržišta – a to je zadatak koji zahtijeva mnogo više od rječnika.

U Dialektosu marketinškim nazivima i porukama pristupamo na isti način na koji bi trebao pristupiti i dobar filmski distributer — razmišljajući o tome kako će ih doživjeti publika kojoj su namijenjeni, a ne samo o tome kako zvuče u izvorniku. Ako želite da vaš sljedeći naziv, kampanja ili slogan zvuči jednako dobro na hrvatskom kao i na jeziku s kojeg dolazi, obratite nam se s povjerenjem.

#prijevod #ovjereniprijevod #marketing #sudskitumač